Sweet dreams
Sweet dreams
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
PrijemPortal*GalerijaTražiLatest imagesRegistruj sePristupi
sat



More Cool Stuff At POQbum.com

Mart 2024
PonUtoSreČetPetSubNed
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
KalendarKalendar
Pristupi
Korisničko ime:
Šifra:
Pristupi automatski pri svakoj poseti: 
:: Zaboravio sam šifru
Traži
 
 

Rezultati od :
 
Rechercher Napredna potraga
Naj bolji poslanici
danijela1
Epilepsija kod dece Vote_lcapEpilepsija kod dece Voting_barEpilepsija kod dece Vote_rcap 
Cakapo
Epilepsija kod dece Vote_lcapEpilepsija kod dece Voting_barEpilepsija kod dece Vote_rcap 
VOYAGER75
Epilepsija kod dece Vote_lcapEpilepsija kod dece Voting_barEpilepsija kod dece Vote_rcap 
Admin
Epilepsija kod dece Vote_lcapEpilepsija kod dece Voting_barEpilepsija kod dece Vote_rcap 
pilot
Epilepsija kod dece Vote_lcapEpilepsija kod dece Voting_barEpilepsija kod dece Vote_rcap 
Ko je trenutno na forumu
Imamo 6 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 6 Gosta

Nema

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 41 dana Pon Jul 31, 2023 7:06 pm
Anketa
Kako vam se svidja forum?
 1.da svidja mi se
 2.ne nesvidja mi se
 3.moze bolje
Pogledaj rezultate
Statistike
Imamo 11 registrovanih korisnika
Najnoviji registrovani član je Dalmatino

Naši korisnici su poslali ukupno 380 članaka u 276 teme
Socialni obeležak stranice
Socialni obeležak stranice reddit      

Zadržite i delite adresu sweet dreams na vaš sajt social bookmarking-a

Zadržite i delite adresu na vaš sajt social bookmarking-a
Galerija
Epilepsija kod dece Empty

 

 Epilepsija kod dece

Ići dole 
AutorPoruka
danijela1
Admin
Admin
danijela1


Broj poruka : 252
Datum upisa : 06.08.2009

Epilepsija kod dece Empty
PočaljiNaslov: Epilepsija kod dece   Epilepsija kod dece Icon_minitimeUto Avg 25, 2009 5:56 pm

Predrasude
o epilepsiji su velike, tako da je često deci to veći problem od same
bolesti. Epilepsija je simptom poremećaja moždane funkcije koji se
ispoljava epileptičnim napadima. Napad nastaje zbog prekomernog
pražnjenja određene grupe nervnih ćelija. Klinički se to različito
ispoljava u zavisnosti od lokalizacije promene koja izaziva epilepsiju.


U dečjem uzrasti su veoma česti konvulzivni napadi koji ne
predstavljaju epilepsiju. Ti napadi mogu da se jave u toku različitih
oboljenja (hipoglikemija, hipokalcemija, povreda, infekcija i febrilne
konvulzije).
Uzrok epilepsija

Epilepsija poznatog uzroka se
naziva simptomatska. Najčešći uzroci su poremećaj u razvoju mozga,
povreda mozga u toku porođaja ili kasanije u toku detinjstva, krvarenje
u mozgu, degenerativna oboljenja nervnog sistema, poremećaji
cirkulacije krvi, tumori mozga i infekcije mozga, tokom života u
materici ili kasnije. Ako se nezna uzrok tj. ne može da se otkrije,
epilepsija se naziva idiopatskom. Međutim, u većini slučajeva postoje
dokazi da je reč o naslednim poremećajima ili poremećajima
neurotransmitera.

Faktori koji najčešće provociraju
epileptični napad su buđenje i uspavljivanje, treperava svetlost npr.
pri gledanju televizora, čitanje, kašalj, smeh, bol, menstruacija,
pubertet, stres, ubrzano disanje, povišena telesna temperatura,
alkohol, hipoglikemija (pad nivoa šećera u krvi), nizak nivo kalcijuma
u krvi i nedostatak kiseonika.

Veliki napad – Grand mal

Kod
velikog epileptičnog napada postoji potpuni gubitak svesti i učešće
svih mišića. Napad ima dve faze: toničku i kloničku. Dete se ukoči
(tonička kontrakcija), prestane da diše i pomodri (cijanoza). Zatim
sledi klonička faza kada se ritmički grče mišići tela i ekstremiteta.
Ruke su obično savijene, a noge opružene. U toku ove faze dete često
ugrize jezik ili obraz, umokri se, pojačano luči pljuvačku i pena mu se
javlja na ustima. Defekacija u toku napada je retka. Posle napada dete
je konfuzno, pospano i najčešće se uspava. To stanje posle napada se
zove postiktalna depresija. Posle buđenja dete često ima glavobolju,
bolove u mišićima i razdražljivo je.

Nekoliko sati ili dana pre
napada kod neke dece se javljaju psihički simptomi koje roditelji često
mogu da uoče. Najčešće se javlja promena raspoloženja, umor, pospanost
i razdražljivost. Samom napadu može da predhodi aura, koja u stvari
predstvlja fokalni početak napada. Najčešće se ispoljava u vidu bola u
čašici ili vrtoglavice. Prepoznavanje aure je bitno jer dete, pogotovu
ako je starije može da spreči povređivanje.

Grand mal napad može
različito da izgleda. Ako je dete pod stalnom terapijom, može da se
javi samo aura, a ponekad slabi i kratkotrajni grčevi s lakim
poremećajem svesti. Napad može da se javi u bilo koje doba dana, ali je
dosta čest neposredno posle uspavljivanja ili buđenja. Oko 25% dece ima
noćne napade. Ako se u početku bolesti napadi javljaju uglavnom
neposredno nakon uspavljivanja ili buđenja, biće retki tokom dana. Kod
nekih devojčica se napadi javljaju pre i posle menstruacije.

Klasični
grand mal napad koji ima dve faze (toničku i kloničku) je redak kod
dece do tri godine. Kod predškolske dece češće napad izgleda kao
iznenadno kočenje celog tela (genetalizovani tonički napad), samo kao
grčenje mišića celog tela, bez faze ukočenosti (generalizovani klonički
napad) ili samo kao mlitavost celog tela bez vidljivih grčeva (atonični
napad).

Dok kod manje dece slika epijepsije može biti šarolika
kod adolescenata je prilično stalna. Napadi često počinju oko osme
godine, a najučestaliji su oko četrnaeste – petnaeste. Napadi se
najčešće javljaju ujutru pola sata posle buđenja. Neurološki i psihički
razvoj deteta je normalan. Kod adolescena veliki napad može da bude
udružen sa Absansom (mali napad u vidu odsutnosti) i miokloničkim
konvulzijama (benigna juvenilna mioklonična epilespsija). Prognoza
epilepsije kod adolescenata je dobra. Terapija se sprovodi duže.

Mali napad – Petit mal - Absans

Kod
malog napada nema grčeva. On se ispoljava u vidu absansa (odsutnosti).
Napad se ispoljava gubitkom sversti koji traje do 15 sekundi. Dete ima
ukočen pogled naviše, kapci su malo spušteni i trepću. Po prestanku
napada dete nastavlja započetu radnju. Ovo se u tipičnim slučajevima
ponavlja više puta tokom dana, nekada i više stotina puta. Nekada je to
praćeno grčenjem pojedinih mišića. Sam početak bolesti se nekada ne
uoči jer su simptomi oskudni. Ne terko roditelji to tumače lošim
ponašanjem deteta.

Mali napad je retko znak ozbiljnog oboljenja
nervnog sistema. Često je to nasledna epilepsija. Kod starije dece mogu
da se jave zajedno i mali i veliki napad. Posle petnaeste godine obično
mali napadi prestaju, a veliki su češći.

Infantilni spazmi – Westov sindrom

Ovo
je epilepsija male dece. Javlja se od trećeg do dvanaestog meseca,
najčešće između petog i sedmog, a veoma retko u drugoj godini. Ovaj
oblik epilepsije karakterišu infantilni spazmi, psihofizička
retardacija i karakterističan EEG nalaz.

Epileptični napad je u
vidu infantilnih spazama koji traju kratko i često roditeljima liče na
grčeve u stomaku. Napad je u vidu iznenadnog grča koji traje 2 do 10
sekundi. Grč zahvata simetrično. Obično su glava i telo savijeni,
nekada su ruke zgrčene, a noge opružene. Retko je celo telo opruženo i
ukočeno. Na početku napada se javi krik, a na kraju plač. Zato se
pomisli da beba ima grčeve u stomaku. Obično se napadi javljaju u
serijama, nekada i do sto napada. Češće se javljaju kada se dete
uspavljuje ili budi. Nekada se napad javlja u vidu klimanja glavom ili
diskretnog savijanja ramena i ruku.

Kod Westovog sindroma je
gotovo uvek prisutna mentalna retardacija i to uglavnom teška. Uz to
postoje i neurološki poremećaji (kvadriplegija, diplegija, hemipareza i
mikrocefalija). Otprilike polovina dece posle prestanka infantilnih
spazama dobije velike napade.

Bez obzira na terapiju ovi spazmi
prestaju do pete godine života. Deca koja su pre pojave napada imala
normalan psihomotoran razvoj imaju dobru prognozu – napadi prestaju,
dete ima normalan psihofizički razvoj ili laganu retardaciju.

Lennox – Gastaotov sindrom

Ova epilepsija, jedna od najtežih se javlja između druge i šeste godine. Posledica je oštećenja mozga obično nepoznatog razloga.

Najčešće
se javlja kao tonički napad koji se javlja u snu ili za vreme
uspavljivanja. Dete je ukočenog pogleda i svih mišića što traje
nekoliko sekundi do minut. Ako napad traje duže javlja se i
podrhtavanje tela. Napad može da se javi i u vidu absansa – otsutnosti,
ali za razliku od tipičnog absansa napad ne počinje i ne završava naglo
i poremećaj svesti mije potpun, pa je moguća komunikacija sa detetom za
vreme napada. Dete može da ima penu na ustima ili nakon napada klone.
Napad se nekada javlja kao iznenadna mlitavost tela tako da dete pada
pri čemu može da se povredi. Nekada mu samo padne glava napred, kolena
klecnu, ali ne pada i ne gubi svest.

Prognoza ovog sindroma je loša. Vremenom se napadi gube, ali psihički poremećaji se pogoršavaju.

Parcijalni napadi sa jednostavnom simptomatologijom

Kod
ovih napada svest nije poremećena. Oni mogu da budu motorni, senzorni i
autoimuni. Na njih može da se nadoveže grand mal napad.

Motorni
napadi se javljaju u vidu ritmičkog grčenja pojedinih mišića, najčešće
mišića lica ili ruke. Nekada se ovi grčevi šire na ostale mišiće
zahvatajući celu polovinu tela – Džeksonov napad. Napadi su najčešće
kratkotrajni, mada je moguće i da traju satima i danima – epilepsia
parcialis continua. Ponekad je moguć i gubitak svesti. Najčešće se
javljaju kod dece između 3 i 10 godine, obično u jutarnjim satima. Dete
ima grčenje mišića jedne polovine lica, obraza ili kapka. Obično ne
može da govori, ali je svesno šta mu se dešava, ispušta glas kao da
hoće da povraća i pojačano mu se luči pljuvačka. Kod manje dece napad
se često javlja noću i duže traje i do 30 minuta. Nakon napada može da
se javi Toddova paraliza, ali to nije loš znak kao kod odraslih.
Prognoza ove epilepsije je dobra.

Senzorni napad se ispoljava
kao osećaj toplote, hladnoće, trnjenja ili u vidu slušnih i vidnih
osećaja. Autonomni napadi se javljaju u vidu bolova u čašici, lupanja
srca, znojenja ili porasta telesne temperature.

Psihomotorni napadi – temporalna epilepsija

Ovo
su parcijalni napadi sa složenom simptomatologijom koji su skoro uvek
posledica oštećenja temporalnog režnja mozga pa se ova vrsta napada
naziva i temporalna epilepsija. Psihomotorni napadi se ispoljavaju
poremećajem ponašanja deteta za koje postoji amnezija tj. dete ga se ne
seća. Tipični psihomotorni napadi se retko sreću kod dece mlađe od
deset godina. Ovim napadima obično predhode druge vrste epileptičnih
napada, poremećaji ponašanja, noćno nevoljno umokravanje (enureza),
noćni strahovi i mesečarenje. Prognoza ove epilepsije je loša.

Dijagnoza

Za
postavljanje dijagnoze je veoma važan opis izgleda napada i situacije u
kojoj je došlo do njegove pojave. Kod sve dece se radi
elektroencefalografija (EEG). Kod nekih vrsta epilepsije radi se
kompjuterizovana tomografija (CT glave). Nuklearna magnetna rezonanca
se sve više koristi. Ako se sumnja na infekciju centralnog nervnog
sistema radi se punkcija likvora. Rade se i drugi pregledi kao opšti
pedijatrijski pregled, procena psihofizičkog razvoja i očni pregled.

Terapija

Lečenje
se započinje jednim antiepijeptičnikm lekom, čija doza se postepeno
povećava (svakih 7 do 10 ), dok se ne postigne dobra kontrola bolesti.
Najčešće je dovoljan samo jedan antiepileptik. Terapija se sprovodi
najčešće još 4 – 5 godina nakon prestanka napada. Kod 25 – 40% dece
ponovni napadi mogu da se jave nekoliko godina po prestanku terapije.
Tada se ponovo počinje sa terapijom koja se sprovodi više godina, u
retkim slučajevima doživotno. Naglo prekidanje terapije može dovesti do
ponovnog javljanja napada. Zato se lečenje postepeno prekida tokom dva
do šest meseci. Kod Lennox – Gastaotovog sindroma lečenje je znatno
duže od pet godina. Kod adolescenata sa juvenilnom miokloničnom
epijepsijom i grand- mal napadima lečenje se sprovodi do deset godina.
Nazad na vrh Ići dole
 
Epilepsija kod dece
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Epilepsija
» Brakovi bez dece......
» Nasilje kod dece...
» Usvajanje dece...
» Zdravi zubi dece

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Zdravlje i alternativna medicina :: Epilepsija-
Skoči na: