Sweet dreams
Sweet dreams
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
PrijemPortal*GalerijaTražiLatest imagesRegistruj sePristupi
sat



More Cool Stuff At POQbum.com

Mart 2024
PonUtoSreČetPetSubNed
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
KalendarKalendar
Pristupi
Korisničko ime:
Šifra:
Pristupi automatski pri svakoj poseti: 
:: Zaboravio sam šifru
Traži
 
 

Rezultati od :
 
Rechercher Napredna potraga
Naj bolji poslanici
danijela1
Trojanski rat Vote_lcapTrojanski rat Voting_barTrojanski rat Vote_rcap 
Cakapo
Trojanski rat Vote_lcapTrojanski rat Voting_barTrojanski rat Vote_rcap 
VOYAGER75
Trojanski rat Vote_lcapTrojanski rat Voting_barTrojanski rat Vote_rcap 
Admin
Trojanski rat Vote_lcapTrojanski rat Voting_barTrojanski rat Vote_rcap 
pilot
Trojanski rat Vote_lcapTrojanski rat Voting_barTrojanski rat Vote_rcap 
Ko je trenutno na forumu
Imamo 4 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 4 Gosta

Nema

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 41 dana Pon Jul 31, 2023 7:06 pm
Anketa
Kako vam se svidja forum?
 1.da svidja mi se
 2.ne nesvidja mi se
 3.moze bolje
Pogledaj rezultate
Statistike
Imamo 11 registrovanih korisnika
Najnoviji registrovani član je Dalmatino

Naši korisnici su poslali ukupno 380 članaka u 276 teme
Socialni obeležak stranice
Socialni obeležak stranice reddit      

Zadržite i delite adresu sweet dreams na vaš sajt social bookmarking-a

Zadržite i delite adresu na vaš sajt social bookmarking-a
Galerija
Trojanski rat Empty

 

 Trojanski rat

Ići dole 
AutorPoruka
danijela1
Admin
Admin
danijela1


Broj poruka : 252
Datum upisa : 06.08.2009

Trojanski rat Empty
PočaljiNaslov: Trojanski rat   Trojanski rat Icon_minitimeUto Avg 25, 2009 3:16 pm

Trojanski rat je rat koji se vodio između antičke Grčke i Troje u 12. veku pne.

Istorijsko
postojanje ovog rata nije pouzdano utvrđeno. Ljudi u vreme antičke
Grčke su verovali u njegovu istoriju. Većina informacija o ratu potiče
iz istorijskih epova Ilijada i Odiseja.

Trojanski rat 250px-BurningofTroy


Parisov sud (Jabuka razdora)

Parisov sud, Peter Paul Rubens, oko 1636. (Nacionalna galerija London)

Trojanski
rat ima svoje korene u priči o venčanju Peleja i Tetide, boginje mora.
Pelej i Tetida nisu na svadbu pozvali Eridu, boginju razdora, pa je
besna boginja uletela na svadbeno slavlje i bacila zlatnu jabuku na
sto. „Ova jabuka pripada onoj koja je najlepša“, reče ona.

Hera,
Atina i Afrodita su krenule da uzmu jabuku, ali je bog Zevs izjavio da
Paris, trojanski princ, za koga se smatralo da je najlepši živi čovek,
treba da bude sudija.

Hermes je otišao do Parisa i on se
saglasio da bude sudija. Hera mu je obećala moć, Atina bogatstvo a
Afrodita mu je obećala ruku najlepše žene na svetu.

Paris je
izabrao Afroditu i ona mu je obećala da će Jelena, žena spartanskog
kralja Menelaja, postati njegova žena. Paris se tada spremi da ode u
Spartu da otme Jelenu. Njegova sesta Kasandra i brat Helen, blizanci
proroci, pokušali su da ga odgovore od ovog nauma, kao i njegova majka
Hekuba ali, Paris ih ne posluša i zaputi se u Spartu.

U Sparti
je Menelaj, Jelenin muž, ugostio Parisa kao kraljevskog gosta. Međutim,
kad je Menelaj otišao iz Sparte na sahranu svoga oca na Krit, Paris je
oteo Jelenu (a možda je otišla i dobrovoljno), a poneo je i mnogo
Menelajevog blaga.

Jelena i Paris su se venčali u Troji. To se desilo oko 1200. p. n. e.

Trojanski rat 250px-Rubens_-_Judgement_of_Paris

Grčke oružane snage

Menelaj
je bio strašno uvređen kada je saznao da mu je Paris oteo Jelenu.
Pozvao je sve nekadašnje Jelenine prosce, zato što su se oni u svoje
vreme zakleli da će pomoći njenom mužu da brani njenu čast (vidi: Lepa
Jelena).

Mnogi grčki heroji nisu želeli da idu u rat. Odisej se
pretvarao da je poludeo, ali njegovu prevaru je otkrio Palamed. Ahil,
iako nije bio među proscima, pozvan je jer je vidoviti Kalhas prorekao
da se Troja ne može zauzeti bez Ahila.

Jedna od nazanimljivijih
priča je ona o Kinaru, kralju Pafosa, na Kipru, koji je takođe bio
Jelenin prosac. On nije želeo da pođe u rat, ali je obećao Agamemnonu
pedeset brodova. I zaista je Kinar poslao pedeset brodova. Prvim brodom
komandovao je njegov sin. Ostalih četrdeset devet je, međutim, bilo od
gline na kojima su bili glineni mornari. Oni su se raspali čim su
porinuti u more.

Grčka flota se okupila, pod Agamemnonovim
nadzorom, u Aulidi. Međutim, ili je Agamemnon ubio jednog od
Artemidinih svetih jelena ili je svojim oholim ponašanjem uvredio
Artemidu; u svakom slučaju Artemida je bila besna i umirila je more i
vetrove tako da flota nije mogla da isplovi.

Vidovnjak Kalhas je
zbog toga objavio da Ifigenija, Agamemnonova kćer, mora da bude
žrtvovana da bi flota mogla da zaplovi. Tako su i uradili (mada je
Artemida ustvari ukrala Ifigeniju sa žrtvenika). Grčki brodovi su posle
toga zaplovili ka Troji.

Bili su tu mnogi kraljevi, ali su se
isticali: Idomenej (kralj Krita), Nestor (kralj Pilosa), mudri Odisej
(kralj Itake), Ahil (kraljević Tesalije), Ajant Telamonid i njegov
polubrat Teukro (kraljevići Salamine), Diomed (kralj Arga) i mnogi
drugi. Sve u svemu iz Aulide je krenulo više od hiljadu lađa i još pet
stotina lađa sa hranom.

[uredi] Traženje Troje

Traženje
Troje se pokazalo prilično teškim, tako da se grčka flota prvo iskrcala
u Miziji. Prema Herodotu, Grci su verovali da su Jelenu oteli
Teukrijanci, a iako su oni to opovrgavali, Grci su započeli opsadu
grada. Grci su ih na kraju savladali, ali su pretrpeli velike gubitke
od ruke Telefa, teukrijanskog kralja. Jelenu, međutim, nisu našli. Ahil
je u borbi teško ranio Telefa.

Razočarani, Grci su se vratili kući.

Trojanski
rat se možda nikad ne bi ni odigrao da Telef nije došao u Grčku u nadi
da izleči svoju ranu. Proročište je reklo Telefu da ga samo ona osoba
koja ga je ranila može i da ga izleči, a to je bio Ahil. Ahil je
pristao pa je Telef otkrio Grcima kako da stignu do Troje.
_________________
Trojanski rat Glitterfy073212T858D30
Nazad na vrh Ići dole
danijela1
Admin
Admin
danijela1


Broj poruka : 252
Datum upisa : 06.08.2009

Trojanski rat Empty
PočaljiNaslov: Re: Trojanski rat   Trojanski rat Icon_minitimeUto Avg 25, 2009 3:17 pm

Izaslanstvo kod Prijama

Odisej, poznat po
svojoj rečitosti, i Menelaj, poslati su kao izaslanici kralju Prijamu.
Zahtevali su Jelenu i povraćaj ukradenog blaga. Prijam je odbio, pa su
se Odisej i Menelaj vratili do grčkih brodova i rat je bio neizbežan.

[uredi] Rat

Prvih
devet godina rata vodile su se bitke kako u Troji tako i u okolnim
područjima. Grci su shvatili da Troju snabdevaju okolna kraljevstva,
tako da su Grci prvo morali da poraze ta kraljevstva.

Uporedo s
uništavanjem trojanske privrede, u ovim borbama su Grci sakupili i
velike količine blaga i drugog ratnog plena, među kojima i žene (npr.
Briseja, Tekmesa i Hriseja).

Trojanski heroj Hektor je ubio
Patrokla, a besan zbog toga, Ahil je ubio Hektora. Poginuo je i
trojanski saveznik Pentesileja. Nedugo zatim, Paris je strelom ubio
Ahila pogodivši ga u jedino ranjivo mesto – petu.

Grci su dobili mnoge važne bitke, međutim, nisu mogli da razore zidine Troje.

Odisej je oteo Helena, Prijamovog sina. Helen, koji je bio prorok, rekao je Grcima da Troja ne može pasti sve dok:

* Pir, Ahilov sin, ne počne da se bori u ratu,
* Grci ne počnu da koriste Heraklove lukove i strele protiv Trojanaca,
* dok se posmrtni ostaci Pelopsa, slavnog Elejskog heroja, ne donesu pred Troju, i
* ne otme Paladijum, statuta boginje Atine, koja se nalazila u Troji.

Feniks
je ubedio Pira da se uključi u rat. Filoktet je imao Heraklov luk i
strele, ali je bio ostavljen na ostrvu Lemnu jer ga je ujela zmija i
njegova rana je nepodnošljivo zaudarala. Filoktet je bio ogorčen, ali
su ga napokon ubedili da se priključi Grcima. Pelopsove mošti su
donesene, a Odisej se ušunjao kroz trojansku odbranu o ukrao Paladijum.


[uredi] Trojanski konj

Tražeći
način da uđe u Troju, lukavi Odisej (neki kažu uz pomoć boginje Atine)
naredio je da se napravi veliki drveni konj. Njegova unutrašnjost je
bila šuplja tako da u njega mogu da se smeste vojnici.

Kada je
Epej sagradio konja, jedan broj grčkih ratnika se, zajedno s Odisejem,
popeo unutra. Ostatak Grka je otplovio da bi se obmanuli Trojanci.

Jedan
čovek, Sinon, je ostavljen na obali. Kada su Trojanci došli da se dive
ogromnom drvenom konju, Sinon se pretvarao da je ljut na Grke, jer su
ga ostavili. Ubeđivao je Trojance da je drveni konj siguran i da će
doneti Trojancima sreću.

Samo dvoje ljudi, Laokoon i Kasandra,
pokušavalo je da upozore Trojance na opasnost ali ih niko nije slušao.
Trojanci su slavili svoju navodnu pobedu i uneli drvenog konja u Troju.

Te
noći, pošto je većina Trojanaca zaspala ili bila omamljena pijanstvom,
Sinon je pustio grčke ratnike iz drvenog konja. Oni su odmah otvorili
kapije grada ispred kojih su čekali preostali Grci koji su se vratili i
iskrcali na obalu. Nastao je strašan pokolj u kome je poginulo mnoštvo
iznenađenih i zbunjenih Trojanaca. Prijam je ubijen pred Zevsovim
oltarom, a Kasandra je odvučena od Atinine statute i silovana.

Trojanski rat 250px-The_Murder_Of_Agamemnon_-_Project_Gutenberg_eText_14994

Posle rata
Agamemnonovo ubistvo, ilustracija iz Priča o grčkim tragičarima 1879 Alfreda Čerča.

Posle
rata je Poliksena, Prijamova kćer, žrtvovana na Ahilovom grobu, takođe
je žrtvovan i Astijanaks, Hektorov sin, i tako je rat okončan.

Trojanski
princ Eneja uspeo je da preživi propast Troje i da otplovi do italske
obale gde su njegovi potomci osnovali Rim. Vergilije je u epu Eneida
opevao njegovo bekstvo iz Troje. Mnogi izvori kažu da je Eneja bio
jedini trojanski princ koji je preživeo, ali su takvi stavovi u
neskladu sa opšte poznatom pričom da se Andromaha udala za Helena,
Kasandrinog blizanca, posle rata.

Menelaj, koji se zarekao da će
ubiti svoju nevernu ženu, uskoro je ponovo podlegao njenoj lepoti i
čarima i dozvolio joj je da živi. Njih dvoje su se, posle dugog lutanja
sve do Egipta, vratili u Spartu.

Preživele trojanske žene su
postale robinje grčkih ratnika a zaplenjeno je i mnogo blaga. Grci za
zatim zaplovili kući, ali se putovanje za neke pokazalo teškim i dugim
koliko i sam Trojanski rat (za Odiseja i Menelaja, na primer).
_________________
Trojanski rat Glitterfy073212T858D30
Nazad na vrh Ići dole
danijela1
Admin
Admin
danijela1


Broj poruka : 252
Datum upisa : 06.08.2009

Trojanski rat Empty
PočaljiNaslov: Re: Trojanski rat   Trojanski rat Icon_minitimeUto Avg 25, 2009 3:18 pm

Trojanski konj (mitologija)
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga

Trojanski
konj je deo mita o Trojanskom ratu, kako je opevan u Vergilijevoj
epskoj poemi Eneida. Događaji u ovom mitu odigravaju se posle Homerove
Ilijade, a pre Eneiede i Homerove Odiseje.

Grčka opsada Troje
trajala je deset godina. Videći da nikako ne mogu da probiju zidine
Troje Grci su smislili novo lukavstvo – ogromnog šupljeg drvenog konja.
Konja je sagradio Epej i ispunio ga grčkim ratnicima koje je predvodio
Odisej. Ostatak grčke vojske je tobože napustio bojište a u stvari se
sakrio iza planine Tened. Trojanci su prihvatili konja kao znak mira.
Grčki špijun Sinon ubedio je Trojance da je konj poklon uprkos
upozorenjima Laokoona i Kasandre. Lepa Jelena i Deifob su takođe
ispitivali konja. Trojanci su uveliko slavili podizanje opsade i kada
su Grci izašli iz konja čitav grad je bio omamljen pijanstvom. Grčki
vojnici su otvorili kapije grada da bi ostatak vojske ušao i grad je
nemilosrdno opljačkan, svi muškarci su pobijeni a žene i deca odvedena
u ropstvo.
Detalj "Unošenja Trojanskog konja u Troju" Đovanija Tjepola

"Trojansko zvono" je dodatni element mita, koje je, prema saznanjima, oglasilo početak za napad na Troju.

Ne može se sa sigurnošću tvrditi da je Trojanski konj postojao. Jedini dokazi su pisani izvori koji su nastali mnogo kasnije.
Drveni konj iz filma "Troja" iz 2004, izložen u Čanakaleu

Postoji
mali muzej osnovan 1955. na teritoriji antičkog grada Troje, blizu
Dardanela (danas u Turskoj). U muzeju se nalaze ostaci grada i
simbolični drveni konj izgrađen u bašti muzeja. Drveni konj iz nedavnog
filma "Troja" postavljen je na morskoj obali ispred obližnjeg grada
Čanakale.

Na osnovu ovog mitološkog događaja stvoren je izraz
"Trojanski konj" koji znači da neočekivani dar ili iznenadna prednost u
stvari znače prokletstvo ili potajnu prevaru. Izraz takođe znači
"podmukli napad" uopšte.

Stari latinski stih kaže:

equo ne credite, Teucri.

quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentis.

("Ne
verujte konju, Trojanci! Šta god da je, plašim se Danajaca kad darove
nose.") koji je izgovorio Laokoon u Vergilijevoj Eneidi. Od toga je
nastala savremena poslovica. "Čuvaj se Danajaca (tj. Grka) i kad darove
nose." i izraz danajski darovi.

Neke savremene spekulacije kažu
da je Trojanski konj možda bio neka opsadna sprava koja je ličila na
konja, a da se kasnije kroz usmenu predaju pretvorila u mit o drvenom
konju.

Trojanski rat 200px-Theprocessionofthetrojanhorseintroybygiovannidomenicotiepolo

Trojanski rat 200px-Trojan_horse_%C3%87anakkale
_________________
Trojanski rat Glitterfy073212T858D30
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content





Trojanski rat Empty
PočaljiNaslov: Re: Trojanski rat   Trojanski rat Icon_minitime

Nazad na vrh Ići dole
 
Trojanski rat
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Ucimo zajedno :: Isrorija i mitologija-
Skoči na: