Srčani udar ili
infarkt miokarda je jedna od manifestacija ishemijske bolesti
srca(uz stabilnu/nestabilnu anginu pektoris i ishemijsku kardiomiopatiju i
naprasnu srčanu smrt uzrokovanu ishemijom) koje je najčešći uzrok smrti
u civilizovanom svetu. Najnaprednije industrijske zemlje najviše su
pogođene ovom bolešću, a to su
SAD i
Velika Britanija. U
Evropi najveći procenat ovog oboljenja ima
Finska, a i u
Srbiji ova bolest je najčešći uzrok smrti. Najjače ugroženi krajevi su sa najvišim standardom, a to su: uža Srbija, a posebno
Vojvodina. Najmanja učestalost ovog oboljenja je na
Kosovu.
UzrociNajčešći uzrok infarktu je zakrečavanje
krvnih sudova (ateroskleroza) koji snabdevaju
krvlju srčani mišić.
Zakrečavanje krvnih sudova započinje još u ranoj mladosti, jače se
ispoljava posle 30 godina, a kasnije se sve brže razvija. Infarkt srca
nastaje kada dođe do pucanja plaka na aterosklerotskoj promeni, tada se
sadržaj plaka oslobodi i zapuši neku od koronarnih arterija. Deo srca
koji ona ishranjuje ubrzo odumire (nastaje nekroza). Drugi, ređi, uzrok
je grčenje srčanog mišića oko arterije, a postoje i neki drugi sasvim,
sasvim retki uzroci.
PredispozicijePostoje izvesni faktori koji ubrzavaju ovu bolest a to su:
- porodična sklonost ka oboljenju, jer je bolest češće ispoljena u pojedinim porodicama.
- češće je zapaženo oboljenje kod gojaznih osoba, kao i kod osoba sa povišenim masnim materijama u krvi.
- povišeni krvni pritisak značajno doprinosi ovom oboljenju.
- bolest se češće javlja kod strasnih pušača, koji puše veći broj cigareta,a posebno ukoliko je pušenje prisutno više godina.
- Kod bolesnika od šećerne bolesti
češći je infarkt, naročito ako se bolest neredovno leči, pri čemu kod
njih prolazi sa slabije izraženim bolovima, ili čak i bez njih.
- Fizička neaktivnost i česti psiho stresovi takođe su dokazani kao faktori koji favorizuju bolest.
Šta uraditi u slučaju napada Kada dođe do pojave bolesti tada je najdragocenija hitna lekarska
pomoć. Utvrđeno je da 2/3 umrlih od infrakta umire van bolnice. Zbog
toga okolina obolelog treba brzo da smiri bolesnika, zabrani svaku
dalju aktivnost i da pozove lekara ili da bolesnika prebaci u najbližu
zdravstvenu ustanovu. Takođe je neophodno dati obolelom
nitroglicerin(u
obliku tablete ili spreja), kako bi se ublažili bolovi, proširili krvni
sudovi, a možda i spreči dalji razvitak srčanog udara.
Simptomi [uredi]Najvažniji
simptomi infarkta su: produžen i veoma jak bol, stezanje i pritisak u
grudima ispod
grudne kosti. Bol često seva u levu ruku,
vrat ili
vilicu. Bol je često praćen slabošću,
malaksalošću,
znojenjem ponekad
povraćanjem i jako izraženim
gušenjem.
Bolovi obično nastaju posle težeg fizičkog zamora, nerviranja i
izlaganja hladnoći, ali mogu nastati i bez ovih provokativnih faktora
tj. iz čista mira pa čak i u snu.
Preventiva Da bi se društvo moglo organizovano suprostavljati ovoj tako čestoj i opasnoj
bolesti,
danas se u razvijenim sredinama organizuju široke akcije za mere
preventive i zdravstvenog prosvećivanja širokih narodnih masa. Ovo se
čini iz toga razloga, jer ako pogledamo uzroke nastajanja oboljenja
vidi se da se može veoma mnogo učiniti preventivnim merama.
Organizuju se aktivnosti za zaštitu sredine od zagađivanja i trovanja, za uvođenje vaspitnih mera u
školama, za pravilnu higijensku ishranu i upotrebu
lekova,
za pravilnu primenu fizičke aktivnosti i psihičke relaksacije. Takođe
se organizuju razna društva za borbu protiv bolesti srca i krvnih
sudova.
Organizovanje i prikupljanje materijalnih sredstava za sve akcije, a
članove ovog društva pored medicinskih stručnjaka čine predstavnici
radnih organizacija ili i sve druge osobe koje su bolovale od infarkta.
Svi oni svojim radom i prilogom učestvuju u izvršavanju opštih zadataka
ovog društva.