Sweet dreams
Sweet dreams
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
PrijemPortal*GalerijaTražiLatest imagesRegistruj sePristupi
sat



More Cool Stuff At POQbum.com

Mart 2024
PonUtoSreČetPetSubNed
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
KalendarKalendar
Pristupi
Korisničko ime:
Šifra:
Pristupi automatski pri svakoj poseti: 
:: Zaboravio sam šifru
Traži
 
 

Rezultati od :
 
Rechercher Napredna potraga
Naj bolji poslanici
danijela1
Galaksije i njihovo kretanje Vote_lcapGalaksije i njihovo kretanje Voting_barGalaksije i njihovo kretanje Vote_rcap 
Cakapo
Galaksije i njihovo kretanje Vote_lcapGalaksije i njihovo kretanje Voting_barGalaksije i njihovo kretanje Vote_rcap 
VOYAGER75
Galaksije i njihovo kretanje Vote_lcapGalaksije i njihovo kretanje Voting_barGalaksije i njihovo kretanje Vote_rcap 
Admin
Galaksije i njihovo kretanje Vote_lcapGalaksije i njihovo kretanje Voting_barGalaksije i njihovo kretanje Vote_rcap 
pilot
Galaksije i njihovo kretanje Vote_lcapGalaksije i njihovo kretanje Voting_barGalaksije i njihovo kretanje Vote_rcap 
Ko je trenutno na forumu
Imamo 3 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 3 Gosta

Nema

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 41 dana Pon Jul 31, 2023 7:06 pm
Anketa
Kako vam se svidja forum?
 1.da svidja mi se
 2.ne nesvidja mi se
 3.moze bolje
Pogledaj rezultate
Statistike
Imamo 11 registrovanih korisnika
Najnoviji registrovani član je Dalmatino

Naši korisnici su poslali ukupno 380 članaka u 276 teme
Socialni obeležak stranice
Socialni obeležak stranice reddit      

Zadržite i delite adresu sweet dreams na vaš sajt social bookmarking-a

Zadržite i delite adresu na vaš sajt social bookmarking-a
Galerija
Galaksije i njihovo kretanje Empty

 

 Galaksije i njihovo kretanje

Ići dole 
AutorPoruka
danijela1
Admin
Admin
danijela1


Broj poruka : 252
Datum upisa : 06.08.2009

Galaksije i njihovo kretanje Empty
PočaljiNaslov: Galaksije i njihovo kretanje   Galaksije i njihovo kretanje Icon_minitimeSre Avg 26, 2009 5:55 pm

Najveće
skupove zvezda, kojih može biti i više stotina miliona, nazivamo
galaksijama. Astronomi procjenjuju da postoji oko 125 biliona galaksija
u svemiru. Sve te zvezde su povezane gravitacionim silama pa zbog toga
imaju zajedničko kretanje. Za nas je najznačajnija naša galaksija pod
nazivom Mliječni Put. Pri vedrom vidi se struktura koja liči na
razređen oblak. To je u centralni deo naše Galaksije koja ima oko 100
milijardi zvijezda. Razmere naše Galaksije su: prečnik je oko 100.000
gs a debljina oko 10.000 gs i spada u klasične spiralne galaksije u
svemiru. Naš Sunčev sistem se nalazi na oko 32.000 gs od centra
galaksije i okreće se oko njega brzinom od 230 km/s. Pri toj brzini
Sunce napravi pun krug oko centra za 200 miliona godina. Pored zvijezda
i planeta, galaksije sadrže oblake zvijezda, atomskog vodonika,
molekularnog vodonika, kompleksnih molekula u čijem su sastavu vodonik,
azot, ugljenik, silicijum i drugi elementi.
Osim naše Galaksije u
svemiru postoje mnoge druge galaksije koje se međusobno razlikuju i po
obliku i po veličini. Edvin Habl je 1925. godine napravio klasifikaciju
svih galaksija. Prema njegovoj podeli sve galaksije smo podelili na
četiri tipa: eliptične, sočivaste, spiralne i nepravilne.
Eliptične galaksije imaju
oblik spljoštenog sferoida i obrću se oko svoje ose vrlo sporo. Zbog
svoje vizuelne sličnosti posmatrač ih lako možu pomešati sa loptastim
zvijezdanim jatom. Eliptične galaksije se međusobno mogu razlikovati po
obliku spljoštenosti: od loptastog do elipsoidnog oblika. Te razlike se
obeležavaju brojevima od 0 do 7. Tako da zvezda oznake E0 ima sferan a
E7 pljosnat oblik. U svom sastavu sadrže stare zvijezde, praćene sa
malom količinom prašine i gasova i sa nekoliko novoformiranih mladih
zvijezda. Prema veličini mogu biti vrlo različite od patuljastih kao
što je M 32, do džinovskih galaksija. Lep primer je galaksija NGC 6186
koja ima deset biliona zvezda. Ove galaksije čine oko 25% svih
postojećih galaksija. Eliptične galaksije su građene uglavnom od
crvenih i žutih zvijezda, giganata i patuljaka, ali nedostaju plavi i
bijeli suprgiganti. Gasa gotovo da i nema u eliptičnom galaksijama
pošto su ga usisale zvijezde. Zvijezde su uglavnom veoma stare (1010
godina). Sjaj eliptičnih galaksija lagano opada od centra ka
periferiji. Ove galaksije ako uopšte rotiraju to čine veoma sporo.

Galaksije i njihovo kretanje M31
Spiralne galaksije u
koje spada i naša galaksija, Mliječni put, čine vrlo sjajne i
spljoštene galaksije. One spadaju u najljepše tvorevine koje se mogu
vidjeti na nebu. Sastoje se od sjajnog jezgra iz kojeg izviru dugi
kraci savijeni u spiralu. Ali ovako izgledaju samo ako se posmatraju
"odozgo" (kada ravan njihove rotacije posmtramo pod pravim ili nekim
slicnim uglom). Gledano sa strane vidimi se disk sa uočljivim jezgrom
dok duž ekvatora celog diska prolazi pruga tamne materije. Ove
galaksije obiluju plavim i belim supergigantima. Opšta karakteristika
im je da iz centralnog dela izlaze dva ovalna kraka koja se nalaze
suprotno jedan od drugog. U spiralnim kracima dominiraju vrele zvezde,
Cefeide, superdžinovi, rasejana jata i oblaci međuzvedanog gasa i
prašine. Masa im se kreće od 10 na 8 pa do 10 na 11 Sunčevih masa. Oko
galaktičke ravni se obrnu za nekoliko miliona godina. Najbrojnije su od
svih galaksija i čine 62% svih galaksija u svemiru. Spiralne galaksije
možemo podeliti na: obične (normalne) galaksije i barirane (prečkaste
spiralne galaksije) Često oblasti koje sadrže blještave mlade zvijezde
su grupisane u spiralne krake mogu biti uočeni kako kruže oko
galaksije. Kraci su posebno zanimljiva priča jer su izgleda mnogo
postojaniji nego što bi se na prvi pogled reklo. Kako se zvijezde bliže
jezgru, brže se kreću od onih koje su na daljim orbitama trebalo bi da
se kraći sve više uvijaju (namotavaju) dok se konačno ne stope u
jedinstven disk. To se međutim ne dešava. Rješenje ove zagonetke
ponudila je interesantna teorija po kojoj su kraci samo veća
koncentracija zvijezda, ali oni se ne sastoje uvijek od istih zvijezda.
Zvijezde zapravo prolaze kroz krake, zadržavajući se u njima nešto duže
jer njihov izlazak iz kraka usporava gravitacija zvijezda koje su iza
njih (onih koje tek sto su ušle u krak). To znaci da se zvijezde u ovim
galaksijama ne kreću konstantnom brzinom: kad se priblizavaju kraku
kreću se ubrzano, a kad izlaze idu polako.Ove promene brzina u
spiralnoj grani dovode do gomilanja ogromnih oblaka gasova duz
unutrasnjosti grana. Ponekad su pritisci u ovom oblacima dovoljno
veliki da se u njima rode zvijezde. Na snimcima spiralnih galaksija
mogu se u granama vidjeti svijetle magline - zvijezdana porodilišta.
Obične spiralne galaksije obeležavaju se slovom S. U zavisnosti od
galaktičkog ispupčenja i razvijenosti krakova mogu se podeliti na tri
podgrupe koje se obeležavaju: Sa, Sb i Sc. Tip Sa ima njviše istaknute
spirale i ispupčenje, dok Sb ima slabije detalje a Sc ima najmanje
istaknute krakove (spirale) i središte. Tipični primerci Sb podgrupe su
galaksije Andromeda M 31, naša Galaksija i glaksija M 81.Barirane
(prečkaste) spiralne galaksije obeležavaju se slovom SB. Prepoznatljiva
prečaga koja prolazi kroz jezgro galaksije je njihova glavna odlika.
Podtipovi ovih galaksija obeležavaju se simbolima SBa, SBb i SBc što
zavisi od dužine prečage i stepena razvijenosti krakova.
Nepravilne
galaksije čine posebnu grupu koje nemaju nikakvu simetriju niti
uobičajene znakove ostalih galaksija. Masa im je mala i slabog su
sjaja. Njihov nepravilni oblici nameću zaključak da nemaju rotaciono
kretanje i da su uronjene u međuzvezdanu materiju. U njima postoji
veliki broj plavih zvezda što znači da su to mlade zvezde koje se
formiraju.. Označavaju se simbolom Ir i u ukupnom broju svih galaksija
učestvuju sa 3%. Tipičan primerak ove vrste galaksije je Veliki i Mali
Magelanov oblak, sateliti naše galaksije udaljeni od nas oko 150.000
gs. Obično se nalaze u blizini velikih galaksija i njihov izgled je
vjerovatno rezultat sudara sa mnogo većim galaksijama. I među
nepravilnim galaksijama uočavaju se neke specifičnosti po kojima se one
dijele na dve potklase. Potklasa II su sjajnije, imaju složenu
strukturu i u nekim od njih se naslućuju tragovi spiralnih krakova.
Obično se ove galaksije nalaze u parovima što bi moglo da govori o
nekadašnjim spiralnim galaksijama čiji oblik je narušen međusobnim
gravitacionim dejstvom.
Prstenaste galaksije nastaju kada se mala
galaksija sudari sa jezgrom spiralne galaksije. Na vanjskim ivicama
novih, kombinovanih galaksija nastaje snažan prsten sastavljen od
mnoštva zvijezda. Teleskop Hubble otkrio je više prstenastih galaksija
nego što su naučnici očekivali, ukazujući na mogućnost galaktičkih
sudara.
Skoro sve galaksije imaju tendeciju okupljanja u jata
galaksija. Do sada je poznato preko 3.000 takvih jata. Naša galaksija
se nalazi u relatvno malom galaktičkom jatu sa još 33 galaksije i
naziva se Lokalna grupa. Njena veličina je oko 7 miliona gs. Postoje
daleko veća galaktičaka jata. Jedno od najvećih jata za koje mi znamo,
nalazi se u sazvežđu Berenikina Kosa. To jato ima preko 30.000
galaksija. Sva ova jata galaksija zajedno sa svom materijom i energijom
čini galaktički skup pod nazivom Metagalaksija. Predpostavlja se da u
njoj ima oko 10 milijardi galaksija čija masa iznosi oko 10 na 15 masa
Sunca.
Posmatrajuci galaksije i mereci njihove udaljenosti od nas,
tj. od Mlecnog puta, naučnik Edvin Habl je primetio da sa daljinom
opada gustina galaksija, tj. da je u nasoj blizini koncentracija
galksija veca, da se u blizini nase galaksije na okupu nalazi vise
drugih. I u drugim delovima kosmosa mogu se otkriti skupovi galaksija
koje se nalaze u nekoj gravitacionoj vezi. Jednostavno, galaksije žive
svoj život u jatima. Jato kome pripada naša galaksija naziva se Lokalno
jato (Local Group), a naziva se još i Lokalna grupa.U Lokalnom jatu
dominiraju svojom velicinom M31 i nas Mlecni put. To su pravi giganti
među susjednim patuljastim satelitima. Najpoznatiji pratioci Mliječnog
puta su Veliki i Mali Magelanov oblak (za koje se znalo i pre
pronalaska teleskopa), a najpoznatiji sateliti M31 su galaksije M32 i
M110. To zapravo znači da u okviru Lokalnog jata postoje dva podsistema
ili podgrupe okupljene oko dve glavne galaksije. Treći veliki član
Lokalnog jata (iako dosta manji od prethodno pomenutih) je galaksija u
Trouglu, M33. Izgleda da je ova galaksija na samoj granici
gravitacionog uticaja M31. I M33, čini se, ima svog pratioca. To je
patuljasta galaksija LGS 3.Izgleda da Lokalno jato nije stabilan skup i
verovatno je u prošlosti pretrpio znacajne promjene. Pretpostavlja se
da su galaksije danas okupljene oko eliptične Maffie 1 nekada pripadala
našoj grupi galaksija. To opet znači da i među bliskim jatima postoji
međusobni gravitacioni uticaj i da će se razmjena galaksija nastaviti i
u budućnosti. Isto tako i unutrašnja struktura jata nije stabilna i
neki astronomi predviđaju sudar naše galaksije sa M31 nakon čega bi
nastala gigantska eliptična galaksija.
Lokalna grupa je član
Lokalnog megaoblaka. Najbliži oblak je Virgo oblak, koji sadrži hiljade
galaksija. Virgo oblak je u blizini centra Lokalnog megaoblaka, i
njegovo gravitaciono djelovanje na Lokalnu grupu čini da grupa mnogo
sporije opada nego što bi ekspanzija svemira to normalno zahtijevala.
Raspored oblaka i megaoblaka nije svugdje u svemiru isti. Megaoblaci
koji su sačinjeni od desetina hiljada galaksija su rasporedjeni u duge
niti, a one su opet raspoređene oko velikih praznina.Veliki zid,
galaktička nit koja je otkrivena 1989. godine, proteže se na oko pola
biliona svjetlosnih godina svemira.
Najudaljenije poznate galaksije
su plave zbog toplote mladih zvijezda koje sadrže. Posmatranje tih
galaksija sa Zemlje je teško zbog svjetlosti i radijacije koje su
većinom plave ultraljubičaste, a ultraljubičasta svetlost je blokirana
najviše Zemljinom atmosferom.

Zvijezde i gasni oblaci kruže oko
centra galaksije. Astronomi vjeruju da se većina galaksija rotira oko
crne rupe, objekta koji sa velikom gravitacionom silom sve privlači,
čak i svetlost. Period rotacije traje više od 100 miliona godina.
Istraživanje svemira je bazirano na optičkim istraživanjima. Do većine
otkrića o svemiru došlo se zahvaljujući postojanju vodoničnih oblaka
koji zrače elektromagnetno zračenje.
Nazad na vrh Ići dole
 
Galaksije i njihovo kretanje
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Ucimo zajedno :: Astronomija-
Skoči na: