Sweet dreams
Sweet dreams
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
PrijemPortal*GalerijaTražiLatest imagesRegistruj sePristupi
sat



More Cool Stuff At POQbum.com

Mart 2024
PonUtoSreČetPetSubNed
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
KalendarKalendar
Pristupi
Korisničko ime:
Šifra:
Pristupi automatski pri svakoj poseti: 
:: Zaboravio sam šifru
Traži
 
 

Rezultati od :
 
Rechercher Napredna potraga
Naj bolji poslanici
danijela1
Biografija: Milutin Milanković Vote_lcapBiografija: Milutin Milanković Voting_barBiografija: Milutin Milanković Vote_rcap 
Cakapo
Biografija: Milutin Milanković Vote_lcapBiografija: Milutin Milanković Voting_barBiografija: Milutin Milanković Vote_rcap 
VOYAGER75
Biografija: Milutin Milanković Vote_lcapBiografija: Milutin Milanković Voting_barBiografija: Milutin Milanković Vote_rcap 
Admin
Biografija: Milutin Milanković Vote_lcapBiografija: Milutin Milanković Voting_barBiografija: Milutin Milanković Vote_rcap 
pilot
Biografija: Milutin Milanković Vote_lcapBiografija: Milutin Milanković Voting_barBiografija: Milutin Milanković Vote_rcap 
Ko je trenutno na forumu
Imamo 6 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 6 Gosta

Nema

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 41 dana Pon Jul 31, 2023 7:06 pm
Anketa
Kako vam se svidja forum?
 1.da svidja mi se
 2.ne nesvidja mi se
 3.moze bolje
Pogledaj rezultate
Statistike
Imamo 11 registrovanih korisnika
Najnoviji registrovani član je Dalmatino

Naši korisnici su poslali ukupno 380 članaka u 276 teme
Socialni obeležak stranice
Socialni obeležak stranice reddit      

Zadržite i delite adresu sweet dreams na vaš sajt social bookmarking-a

Zadržite i delite adresu na vaš sajt social bookmarking-a
Galerija
Biografija: Milutin Milanković Empty

 

 Biografija: Milutin Milanković

Ići dole 
AutorPoruka
danijela1
Admin
Admin
danijela1


Broj poruka : 252
Datum upisa : 06.08.2009

Biografija: Milutin Milanković Empty
PočaljiNaslov: Biografija: Milutin Milanković   Biografija: Milutin Milanković Icon_minitimeSre Avg 26, 2009 5:57 pm



Biografija: Milutin Milanković Milankovic-v

Milutin Milanković
(1879 - 1958)
120 od rođenja i 90 godina od dolaska na Beogradski univerzitet

Milutin Milankovic

Godina
1999. može se proglasiti značajnom po dvostrukom jubileju kada je u
pitanju naš veliki i proslavljeni naučnik Milutin Milanković. Da se
podsetimo na ta dva datuma: 28. maja 1879. godine, dakle pre 120
godina, u Dalju je rodjen Milutin kao najstarije dete u porodici
Milanković, od oca Milana i majke Jelisavete, rođene Muačević, a 3.
oktobra 1909. godine, pre 90 godina, Milanković je, napustivši Beč,
umesto inženjerske prakse i građevinarstva, započeo profesorsku
karijeru na Beogradskom univerzitetu. Zvaničan ukaz o Milankovićevom
postavljenju potpisan je 22. septembra 1909. godine od strane tadašnjeg
ministra prosvete Ljubomira Stojanovića, a interesantno je da se
Milankovićeva kuća u Beogradu, koja je sazidana 1926. godine i u kojoj
je veliki naučnik živeo sve do svoje smrti 1958. godine, danas nalazi u
ulici koja nosi ime ovog nekadašnjeg ministra.

Milanković je po
profesiji bio građevinac, astronom, matematičar, geofizičar, ali iznad
svega utemeljivač moderne klimatologije i klimatskog modeliranja.
Radeći na problemu uticaja astronomskih faktora na klimu u toku
geološke prošlosti Zemlje, Milanković je na egzaktan način objasnio
periodizacije nastanka, razvoja i povlačenja glacijalnih faza u toku
proteklih 600 000 godina. Primenjujući matematički aparat i koristeći
prethodna saznanja Ademara, Krola, Leverijea, Pilgrima i uz svesrdnu
pomoć svoga kolege, astronoma Vojislava Miškovića, Milanković je
dokazao da su precesija, promena nagiba ose rotacije i ekscentrična
putanja Zemlje oko Sunca dominantni dugoperiodični faktori na promenu
klime u geološkoj proslošti. Sam je, naravno, dao najveći doprinos.

Milanković,
međutim, nije samo po tome poznat. Njegovo delo "Kanon osunčavanja
Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba" predstavlja
najznačajnije delo srpske nauke u dvadesetom veku, a proračun količine
osunčavanja i srednje godišnje temperature Marsove površine i donjeg
sloja njegove atmosfere dokazano je kasnijim kosmičkim istraživanjima,
ali najvažnije je bilo to da su se Milankovićevi proračuni pokazali
potpuno ispravnim.

Milankovićev kalendar je do sada
najpreciznije urađen kalendar. Gregorijanski je sadržavao dva krupna
nedostatka: za godinu je uzimano da ima 365 i 1/4 dana i da 235
lunarnih meseci predstavlja tačno 19 solarnih godina. Milanković je
svoj kalendar bazirao na anulaciji tadašnjih 13 dana, novi kalendar je
doveden na isti datum kao Gregorijanski, prestupne godine mogu biti one
koje su deljive sa 4 bez ostatka, a sekularne godine biće samo onda
prestupne ako njihov broj vekova kada se podeli sa 9 daje ostatak 2 ili
6. Sve ostale sekularne godine su proste, što daje potpunu preciznost
do 2 800. godine, odnosno do tada ne može biti nikakvog razmimoilaženja
sa sadašnjim Gregorijanskim kalendarom. Ovako koncipiran Milankovićev
kalendar je trebalo korigovati tek posle 28 800 godina, ali, nažalost,
ni do dana današnjeg, iako je u suštini prihvaćen na Svepravoslavnom
kongresu 30. maja 1923. godine u Carigradu, nikada nije zaživeo.

Milanković
je istovremeno i jedan od tvoraca tektonike ploča koja se intenzivno
primenjuje u geologiji. Na nagovor klimatologa Kepena i geofizičara
Vegenera, koga smatraju ocem te nove teorije, razradio je numeričku
sekularnu putanju polova rotacije čime je dokazao da je položaj
kontinenata u geološkoj prošlosti bio bitno drugačiji od savremenog,
odnosno da su se oni neminovno tokom vremena kretali. Znatno kasnije
moderna geofizička merenja, satelitska geodezija i radio-signali
potvrdili su tačnost ovih proračuna.

Milutin Milanković je
svakako naučni genije koga je svet definitivno priznao 10. decembra
1976. godine kada su u časopisu "Nauka" objavljeni konačni rezultati
opsežnog petogodišnjeg projekta, a čiji je osnovni zadatak bio da da
odgovor na pitanje jesu li Milankovićevi proračuni bili tačni ili ne.
Kada je potvrđeno da su varijacije Zemljine orbite ustvari pejsmejker
ledenih doba sve dotadašnje sumnje su raspršene kao mehurovi od
sapunice, a našem geniju konačno je priznato zasluženo mesto u naučnoj
eliti. Milanković je postao predmet intenzivnog izučavanja timova
stručnjaka, jer je njegov rad duboko zadirao u probleme ne jedne već
više naučnih disciplina.

Simpozijum "Milanković i klima"
organizovan je 1982. godine u Palisadu (SAD), na kome je učestvovalo
preko 90 najeminentnijih naučnika iz celog sveta. Sve njih okupljalo je
ime i delo našeg genija, ali i široka mogućnost daljeg usavršavanja i
istraživanja kada je u pitanju interakcija Sunce - Zemlja i svi drugi
prateći efekti. Koliko se u svim tim naučnim delatnostima prikrivaju i
drugi elementi neka posluži činjenica da je za pomenuti skup izuzetno
bio zainteresovan NATO, jedan od finansijera.

Godine 1988. u
Peruđi (Italija) organizovan je naučni skup pod nazivom
"Ciklo-stratigrafija". Na njemu je zvanično promovisana nova
istraživačka metoda koja u osnovi ima Milankovićeve cikluse
osunčavanja, a koja u ritmičkim smenama slojeva stena detektuje
hladnije i toplije cikluse kroz koje je prosla naša planeta.

Danas
se u svetu, nažalost, Milankovićevo delo mnogo više proučava nego u
njegovoj zemlji gde je živeo i neumorno radio skoro pola decenije. Do
sada na našem tlu nije finansiran ni jedan jedini projekat kojim bi se
istraživali Milankovićevi ciklusi osunčavanja, iako je poznato da je po
svojoj strukturi to zadatak, pre svega, od multidisciplinarnog značaja.
Zašto je Milanković u svojoj zemlji tako malo "interesantan" i još u
velikoj meri prepušten pojedincima pitanje je koje traži hitan odgovor.
Milanković je nacionalno bogatstvo i kao takav morao bi imati svoje
zasluženo mesto. Medalju "Milutin Milanković" Evropsko geofizičko
društvo redovno dodeljuje od 1993. godine na svojim godišnjim
skupštinama, a kod nas se i ne razmišlja o pokretanju slične. Opravdano
je pitanje: čiji je onda Milanković?

Milanković je umro 12.
decembra 1958. godine. Za sobom je ostavio niz udžbenika, posebno su
bili korišćeni oni iz nebeske mehanike koju je držao na Beogradskom
univerzitetu od svog dolaska 1909. pa sve do penzionisanja 1955.
godine. Dugi niz godina negovao je lepu reč i zato dela kao što su
"Istorija astronomske nauke", "Kroz carstvo nauka", "Tehnika u toku
davnih vekova" i "Nauka i tehnika tokom vekova" predstavljaju najlepše
popularne naučne tekstove na srpskom jeziku, a roman "Kroz vasionu i
vekove" postao je njegov zaštitni znak; danas mu svi priznaju da je
najveći putnik kroz prostor i vreme. Njegovi memoari "Uspomene,
doživljaji i saznanja" u potpunosti odslikavaju kakav je Milanković bio
i kao čovek i kao naučnik.

Na Internetu je danas dovoljno ući u
sajt pod nazivom "MILANKOVITCH" pa da pretraživač pokaze brojne podatke
o našem velikom naučniku čija su dostignuća ravnopravna sa dostignućima
jednog Tesle, Pupina, Cvijica, Mike Alasa ili Pančića, ali i drugih
naučnika iz čitavog sveta. Istovremeno, može se uočiti još nešto:
Milanković je naš najcitiraniji naučnik, a kada se pažljivo osmotri
indeks citiranosti, uočava se da je sa protokom vremena neprestano u
porastu. Zato i nije na odmet reći nešto što se nedvosmisleno nameće:
Milanković je uzorao nebesku brazdu pri kraju drugog, a rezultate tog
rada poznjećemo u trećem milenijumu.
Nazad na vrh Ići dole
 
Biografija: Milutin Milanković
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Scorpions biografija
» Nikola Tesla - biografija

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Ucimo zajedno :: Astronomija-
Skoči na: